Listanje kroz naš feed, čitanje komentara ispod novinskih članaka i jednostavno surfanje internetom postala je svakodnevna aktivnost za mnoge ljude. Zapravo, to je postao uobičajeni način provođenja slobodnog vremena, a za neke od nas i aktivnost na koju provodimo mnogo sati dnevno. Dok provodimo vrijeme na internetu, ponekad ćemo naići na sadržaj koji nam nije ugodno konzumirati, odnosno čitati, gledati ili slušati. Nije svaki takav sadržaj isti niti ima isti učinak na nas.
Što zapravo podrazumjevamo pod pojmom govor mržnje?
Govor mržnje je oblik izražavanja kojim se javno (u medijima, na internetskim stranicama, na javnim površinama, na javnim skupovima i u javnosti) poziva na nasilje i mržnju prema nekoj skupini ili ljudima iz te skupine temeljem osnova kao što su nacionalnost, etničko porijeklo, boja kože, vjerska pripadnost, seksualna orijentacija, rodni identitet, zdravstveno stanje ili neka druga osobina. Takvo širenje nesnošljivosti prema drugim članovima društva zbog njihovog identiteta, društvenog položaja ili pripadnosti pojedinim skupinama negira temeljna načela jednakosti i ravnopravnosti ljudi na kojima počiva svako demokratsko društvo.
Postoji više definicija govora mržnje:
“Govor mržnje podrazumijeva sve oblike izražavanja kojima se šire, raspiruju ili opravdavaju rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam ili drugi oblici mržnje temeljeni na netoleranciji, uključujući pri tome i netoleranciju izraženu u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, te diskriminaciju i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i osobama imigrantskog podrijetla.” (Preporuka Odbora Ministara Vijeća Europe No.R (97) 20 od 30.10.1997.)
Govor mržnje je svaka forma izražavanja koja širi, potiče, promovira ili opravdava mržnju zasnovanu na netoleranciji, uključujući i vjersku netoleranciju.” (Europski sud za ljudska prava)
Smisao je korištenja pojma ‘govor mržnje’, ma kojim riječima bio pobliže određen, označiti onaj tip govora u javnom prostoru koji šteti ljudskim pravima različitih skupina ljudi te doprinosi njihovoj isključenosti i diskriminaciji. Iako postoji više različitih međunarodno priznatih definicija govora mržnje, zajednička su im tri ključna elementa definicije. To su sljedeći:
- Govor mržnje je javni govor, izrečen u javnom prostoru ili proširen u javni prostor putem medija, internetskih platformi ili društvenih mreža.
- Govor mržnje je govor koji za cilj ima napasti, ocrniti, obezvrijediti, dehumanizirati, demonizirati, obespraviti, zastrašiti ili nahuškati na neku osobu ili skupinu ljudi, a najčešće se radi o pripadnicama i pripadnicima manjinskih skupina koje žive u nekom društvu ili drugim skupinama koje su zbog svojeg položaja izvrgnute diskriminaciji ili marginalizaciji.
- Osoba ili skupina ljudi koja je izložena govoru mržnje mora biti prepoznatljiva po nekoj tzv. zaštićenoj karakteristici zbog koje je izvrgnuta govoru mržnje. Popis ovih zaštićenih karakteristika u kontekstu hrvatskog zakonodavstva nudi članak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12), a taj popis uključuje sljedeće karakteristike: rasa ili etnička pripadnost ili boja kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, članstvo u sindikatu, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko naslijeđe, rodni identitet, izražavanje ili spolna orijentacija.
Govor mržnje na internetu može varirati od uvredljivog i štetnog govora, poput vrijeđanja pojedinca ili skupine ljudi pa sve do najtežih oblika govora mržnje, poput pozivanja na ubojstvo ili nasilje prema određenim skupinama ljudi ili pojedincima.
Kako možemo odgovoriti na govor mržnje na internetu?
Postoji niz načina na koje se možemo nositi s govorom mržnje na internetu:
govor mržnje može se prijaviti – ovisno o platformi na kojoj smo naišli na online mržnju, postoje različite kategorije neprikladnog ponašanja ili sadržaja koje možemo prijaviti. Sve platforme društvenih medija imaju skup pravila (Kodeks ponašanja, Smjernice zajednice itd.) koja reguliraju što je dopušteno, a što nije, a ta pravila su idealno popraćena učinkovitim sankcijama za sadržaj koji krši ta pravila. Čak i ako nemamo povjerenja u proces upravljanja prijavama na platformama društvenih medija, prijavljivanje govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom posebno je važno za adekvatno kvantificiranje razmjera problema govora mržnje i njegovo učinkovito rješavanje (ECRI, 2023.). Osim prijave online mržnje na platformi s kojom se susrećemo, možemo prijaviti govor mržnje organizacijama koje se bore protiv govora mržnje ili podnijeti prijave policiji i nadležnim tijelima, ukoliko se radi o najtežim oblicima govora mržnje, odnosno pozivanju na nasilje i mržnju.
Govor mržnje možete prijaviti i putem alata dostajemrznje.org!
Govor mržnje može izazvati neugodne emocije i potaknuti nas da reagiramo uključivanjem u raspravu i davaljem protuargumenata. To često traži promiščjeni angažman, kako i sami nebi skliznuli u govor mržnje, odnosno kako bi na asertivan način prenjeli poruku. Takve su poruke poželjne jer ne antagoniziraju, već dopiru i do drugih ljudi koji su uključeni u javnu komunikaciju. Takve poruke također mogu deeskalirati potencijalne sukobe, pomoći u koncentraciji na bit onoga što želimo komunicirati i demonstriraju konstruktivniju vrstu komunikacije, potencijalno služeći kao model drugima.
Govor mržnje može se potkopati i širenjem protupriče na konstruktivan način. Primjerice, opovrgavanje dezinformacija ili pružanje pouzdanih izvora informacija može usmjeriti komunikaciju. Javna komunikacija koja pokazuje suosjećanje, širi solidarnost i podržava one koji su mete mržnje moćan je alat koji imamo za borbu protiv mržnje na internetu. Bez vidljive podrške ili javne osude počinitelja, žrtve govora mržnje mogu se osjećati izolirano i napušteno, iako velika većina ljudi zapravo ne odobrava govor mržnje i skloni su pružiti podršku žrtvama. Javna potpora u takvim slučajevima može pomoći žrtvama da se bolje nose s posljedicama nasilja.
Reference:
- Hate speech and violence – European Commission against Racism and Intolerance (ECRI) – www.coe.int. (2023). European Commission Against Racism and Intolerance (ECRI). https://www.coe.int/en/web/european-commission-against-racism-and-intolerance/hate-speech-and-violence
