Govor mržnje je u Hrvatskoj i dalje prisutan u javnom prostoru, a najčešći je u obliku komentara na online portalima i društvenim mrežama, zatim u obliku mrzilačkih grafita, navijačkog skandiranja, pa čak i u oglasima za posao, a meta su najčešće LGBTIQ osobe, izbjeglice, Srbi i Romi. U tom kontekstu, zabrinjava nedostatak adekvatnog i sveobuhvatnog odgovora na prisutnost govora mržnje u javnom prostoru, te mjera prevencije.
Kao doprinos prepoznavanju i reagiraju na govor mržnje, a koje je temeljeno na standardima ljudskih prava, Kuća ljudskih prava Zagreb provodi projekt SafeNet čije se aktivnosti sastoje od praćenja ilegalnog govora mržnje na društvenim mrežama, bilježenja reakcija IT platformi i analize njihovih politika vezanih za govor mržnje i slobodu izražavanja, te podizanja svijesti o slobodi izražavanja i govoru mržnje u online okruženju.
Tijekom svibnja i lipnja, Kuća ljudskih prava Zagreb zajedno s organizacijama civilnog društva koje su partneri na projektu i u sklopu rada INACH mreže, provela je prvo praćenje ilegalnog govora mržnje na sljedećim društvenim mrežama: Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube.
Rezultati praćenja govore u prilog prethodnim nalazima Europske komisije protiv rasizma i netolerancije o tome da su etničke i nacionalne manjine te LGBTIQ osobe glavne mete govora mržnje na internetu u Hrvatskoj – najviše ilegalnog govora mržnje u promatranom razdoblju i na promatranim platformama bilo na osnovu seksualne orijentacije, zatim po nacionalnoj ili etničkoj osnovi, te govora mržnje u smislu veličanja nacizma ili fašizma – ustaškog režima ili ideologije.
U promatranom razdoblju vidljiv je porast homofobnog i transfobnog online govora mržnje, obzirom da je lipanj Mjesec ponosa, pa je više kampanja, članaka i objava vezano uz LGBTIQ+, što rezultira s više komentara koji su govor mržnje ili poticanje na nasilje i mržnju. Transfobni govor mržnje bio je povećan i zbog teme posvajanja djece vezano uz sudski slučaj hrvatskih državljana u Zambiji.
Navedeno praćenje govora mržnje online provedeno je tijekom razdoblja u kojem su u Hrvatskoj predložene i donesene izmjene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kojima je predviđeno izrazito povećanje novčanih kazni za izvođenje, reproduciranje pjesama, skladbi i tekstova i isticanje simbola kojima se izražava ili potiče mržnja. Međutim, samo povećanje iznosa kazne nedovoljno je za suočavanje s ovim problemima, jer je za uspješnu borbu protiv govora mržnje potreban holistički pristup utemeljen na zaštiti slobode govora. Taj bi pristup, pored mjera vezanih uz kažnjavanje odnosno procesuiranje najtežih oblika poziva na nasilje i mržnju, trebao imati i komponentu podizanja svijesti, te uključivati i mjere iz područja obrazovanja, digitalne, političke i medijske pismenosti i obrazovanja za ljudska prava.
